Poznat je uticaj Mjeseca na sve žive organizme, pa i na vinovu lozu. Naši preci su ranije više živjeli u skladu sa prirodnim tokovima, a danas se sve više vraćamo toj dobroj tradiciji. U savremenom vinogradarstvu se ne pridržavaju lunarnog kalendara, jer ne bi mogli da stignu da orežu ogromne plantaže, te sa rezidbom mogu da počnu odmah po otpadanju lišća u decembru, ali za one koji gaje vinograd iz ljubavi, porodične tradicije i hobija, kao Joško Belan iz Prčanja, rezidba je svojevrsni ritual. Poučen vinogradarskim iskustvom i znanjem svog oca, Belan, koji na svom porodičnom imanju uzgaja oko 200 čokota sorti smederevka i vranac i nešto starih, nasljeđenih sorti, i danas se pridržava rezidbe u vrijeme rasta mladog Mjeseca. Kad je pun Mjesec, onda kroz biljku jače cirkulišu sokovi i tada nije dobro rezati je, kaže on.
- Iskustva mojih predaka pokazuju da je kod nas u primorju najpovoljnije rezati lozu u januaru – siječnju, i to u vrijeme kad mjesec raste, zato što u to vrijeme u biljci ima najmanje sokova. Zato se i zove siječanj, jer se siječe drvo za građu u šumi, orezuju se voćke, vinogradi. Na promorju u januaru nema velikih mrazeva, od kojih bi čokoti promrzli. Iako miruje, unutar vinove loze se odvijaju veliki procesi. Korijen razvija nove žilice, kupi minerale i popunjava rezerve. Ako bih rezao lozu u vrijeme punog mjeseca, kada je veća cirkulacija sokova, onda ona više „plače“ – pušta sokove na orezano mjesto. Sokovi se povlače u periodu kad je Mjesec u rastu, od mladog do punog Mjeseca i zato je taj period najbolji za rezidbu, jer se ovaj presjek brzo osuši. To se kod nas zove „kreš od Mjeseca”, a kad nastane „tondo”, pun Mjesec, rezidbu treba prekinuti. Imam mali kalendar gdje su prikazane mjesečeve mijene i toga se pridržavam.
Kod rezidbe je važno da se čokot najprije vizuelno „snimi“ da se vidi u kakvom je fizičkom stanju, što zavisi i od prošlogodišnje rezidbe. Mladi čokoti su bujni, izdašni sa prutevima, a rod se kreira rezidbom.
- Pokojni otac govorio je da mora najprije snimiti u kakvom je fizičkom stanju loza, kao što gledaš ženu, ako hoćeš da ti pruži zdravo potomstvo, to se nekad gledalo u narodu. Rod za narednu sezonu regulišeš rezidbom. Odrežem stari patrljak od prošle godine (samo radi estetike), a onda režem pruteve na dva pupoljka, uz još jedan „pritajeni“ pri dnu. Ostavljam dva jer može da dođe grad da mi jednoga odnese, možda čak i oba, ali će zato ovaj „nevidljivi“ da izbaci nove izdanke. Mogu da je orežem na tri-četiri pupoljka, svaki će da izbaci grozd, ali će zato loza iduće godine da bude jako iscrpljena, ne pomaže ni đubrenje. U prastara vremena ljudi su saznali da je lozu potrebno rezati tako da bi se održavala da bude dugovječna, zato je treba rezati na mali broj pupoljaka i na nekoliko pruteva, kaže Joško. Nada se da će ovo ljeto biti sunčanije nego prošlo.
- Stari kažu „Kišno ljeto, u bačvu paučina”, tako je bilo i prošlog ljeta, kada sam od berbe napravio svega 70 litara vina, jer sam bacio dosta trulog, oštećenog od vlage grožđa. Samo žarko ljeto, puno sunčanih dana, može dati kvalitet i količinu grožđa, zaključije Belan, koji je ovoga mjeseca, sa 40 godina staža postao penzioner, 34 godine radio u „Autoremontu” u Kotoru, a sedam godina bio je na evidenciji Biroa rada. U svom vinogradu želi da provodi penzionerske dane.
M.D.POPOVIĆ
Oko loze se radi po lijepom vremenu
- Vinogradari koji se drže lunarnog kalendara imaju za rezidbu 15 dana, s tim što treba da paze i na vremenske prilike. Mlad mjesec je počeo 20. januara, a prva četvrtina je u ponedjeljak, 26. januara. Pun mjesec je u utorak, 3. februara i to je doba koje se preporučuje za rezidbu. Ako bude kiša – nema rezidbe, zbog vlage. Putem makaza mogu da se prenesu gljivična oboljenja s jedne na drugu lozu, te je bolje da to radite kad je suvo i sunčano vrijeme ili kad duva bura, poručuje Joško.